Zagrebačka  "Mala Frida" Gradskog kazalitša "Žar ptica" dobila je Grand Prix 3. Novosadskih pozorišnih igara. Ovoj predstavi pripale su još dve nagrade: Nagrada za glumačku bravuru glumici Amandi Prenkaj, koja je igrala Fridu, a autorskom dvojcu predstave Jeleni Kovačić i Anici Kovač - Specijalna nagrada za ideju u koncept. Evo i ostalih nagrada...

ODLUKE I OBRAZLOŽENJE STRUČNOG ŽIRIJA TREĆEG MEĐUNARODNOG FESTIVALA PROFESIONALNIH POZORIŠTA ZA DECU I MLADE - NOVOSADSKE POZORIŠNE IGRE

Stručni žiri u sastavu vanredni profesor doc. art kostimografkinja Zdenka Lacina Pitlik (predsednica žirija), glumica Marija Radovanov i rediteljka Sonja Petrović, nakon odgledanih deset predstava, od 8. do 15. maja na Novosadskim pozorišnim igrama, trećem Međunarodnom festivalu profesionalnih pozorišta za decu i mlade, donosi sledeće odluke:

Nagrada za najbolju predstavu u celini

GRAND PRIX

“MALA FRIDA”

Gradsko kazalište “Žar ptica”, Zagreb, Hrvatska

(Jednoglasno)

Predstava “Mala Frida” ističe se u svakom aspektu svoje produkcije, te demonstrira izvanrednost u integraciji svih pozorišnih elemenata, stvarajući autentično i emotivno pozorišno iskustvo. Ovo prestižno priznanje uključuje scenografiju, kostime, dizajn svetla, muziku, dramaturgiju, glumačku igru, režiju i sve ostale elemente koji zajedno oblikuju tekst predstave, te stvaraju duboku emocionalnu i estetsku povezanost s publikom. Celovita, skladna, izuzetne likovnosti, nenametljivo emotivna i u svim svojim segmentima odlična, predstava "Mala Frida" odgovara na teme prihvatanja sebe i razvoja individualnosti. Topla, duhovita, razigrana… Predstava koja ne podilazi ciljnoj grupi i promišljeno bira sredstva, primer je kvalitetnog i temeljnog pristupa umetničkog rada za decu.

Nagrada za najbolju režiju

Pavelu Štauraču

Za predstavu HIC SUNT DRACONES, pozorište „Continuo“ Malovice, Češka

(Jednoglasno)

Režija predstave „Hic Sunt Dracones“ izdvaja se po svojoj autentičnosti, preciznosti i hrabrosti. Reditelj koristi najrazličitija sredstva i materijale putem kojih stvara koherentnu i jedinstvenu poetiku, koja govori o ženskom telu kao neistraženom području. Istražujući materijale poput blata, gipsa, svetla i kostima, reditelj u stvari tretira žensko telo u savremenom društvu. Iako se dominantno izražava pokretom, ona je bogata i na polju zvuka i vizuelnosti. Ovakva režija poziva na dijalog, oslobađajući se tradicionalnih ograničenja i podstiče gledaoce da se otvore za širinu mogućnosti u tumačenju ženske snage, nesigurnosti i svih nijansi između. Služeći se simbolima i asocijativnom dramaturgijom, a podstičući introspekciju i individualna tumačenja, uspeva da u žanrovskoj raznolikosti stvori emotivnu, sugestivnu, na momente duhovitu, bizarnu i zastrašujuću predstavu, koja podstiče na promišljanje sveta u kome živimo.

Nagrada za glumačku bravuru

Amandi Prenkaj

Za ulogu Fride u u predstavi „Mala Frida“, Gradsko kazalište “Žar ptica”, Zagreb, Hrvatska

(Jednoglasno)

Amanda Prenkaj ističe se po svojoj emotivnoj snazi i izvanrednosti u interpretaciji. Kroz suptilnu igru uspeva da prikaže spektar kompleksnih emocija i motivacija lika. Autentična, vešta, emotivna i temperamentna, glumica se uz podršku svojih kolega ističe kao pravi dragulj predstave, diskretno budeći kod publike simpatije i emocije. Razmaštavajući lik svima poznate Fride Kalo u periodu odrastanja, Amanda ne upada u zamke površne dopadljivosti i stroge dokumentarnosti lika, nego od Velike Fride Kalo gradi svoju, autentičnu, slobodnu, razigranu malu Fridu.

Nagrada za majstorstvo animacije

Ansamblu predstave HIC SUNT DRACONES

Pozorište „Continuo“, Malovice, Češka

(Većinom glasova)

Glumice predstave Hic sunt dracones, a velikom preciznošću i uvek u skladu s idejom reditelja, vešto se koriste svim materijalima, lutkarskim elementima i elementima scenografije u predstavi, pa i animacijom delova sopstvenog tela kroz koju u isto vreme šalju poruku ženske snage i nesigurnosti. Ova predstava, zbog sinergije između režije i inspirativnog timskog duha izvođačica, izdvaja se kao predstava koja nadilazi granice konvencionalnog teatra, kako zbog sugestivne igre, tako i zbog originalnosti jezika predstave koji se izvanredno sprovodi. Ovaj ansambl osnažuje eksperimentalni duh lutkarstva, pružajući podršku inovativnim konceptima i novim idejama. Detaljnošću pokreta i tehničkim umećem uspevaju u nameri da pomere granice lutkarstva, izazivajući publiku da razmišlja, oseća i doživljava izvođačku umetnost na nove načine.

Specijalna nagrada za raznovrsni glumački izraz

Ljubomiru Želevu

U predstavi „Hotel“, Državno lutkarsko pozorište Stara Zagora, Bugarska

(Većinom glasova)

Ova jedinstvena nagrada slavi izvanrednu glumačku izvedbu koja se prenosi kroz animaciju, s posebnim naglaskom na prenošenje emocija, inovativnost u novom teatru i magičnost umetničkog iskustva. Želev daje poseban pečat predstavi, vešto baratajući svim glumačkim sredstvima, scenskim pokretom, veštom animacijom, humorom i emotivnošću. Stvarajući jedinstvenu sinergiju između lutaka, rekvizite, pokreta i zvuka, njegov specifični glumački habitus podstiče proširivanje ideje o tome šta sve glumački izraz može biti.

Specijalna nagrada za dizajn i tehnologiju lutaka

Marijeti Golomehovoj

U predstavi „Ja, Sizif“, Lutkarska laboratorija Sofija, Bugarska

(Jednoglasno)

Nagrada za najbolji dizajn lutke i tehnologiju izrade za eksperimentalno lutkarstvo ističe se kao priznanje za inovaciju, kreativnost i eksperimentalni duh u kreiranju lutaka. Ova nagrada ne samo da prepoznaje estetsku privlačnost dizajna lutaka, već i naglašava originalnost, ekscentričnost i tehničku izvedbu. Dizajn je fokusiran na nekonvencionalne materijale, neobičnih oblika, te interaktivnih i transformišućih elemenata. Lutke imaju sposobnost izražavanja ideja i osećanja na neočekivane načine, a glumcu pružaju mogućnosti razmaštavanja igre.

Specijalna nagrada za ideju i koncept autorskom dvojcu

Jeleni Kovačić i Anici Tomić za predstavu “Mala Frida”

Gradsko kazalište “Žar ptica”, Zagreb, Hrvatska

(Jednoglasno)

Nepretencioznom pričom i senzitivnim sredstvima uspeti da ispričaš emotivnu, jaku, važnu i opominjuću priču o maloj, a u stvari velikoj Fridi Kalo, birajući samo jednu situaciju iz njenog detinjstva, govori o senzibilitetu i duboko moralnoj nameri ovog dvojca da priču prilagode uzrastu kojem je namenjena. Obuhvatajući teme kao što su vršnjačko nasilje, odnos prema drugima i drugačijima, razbijanje stereotipa o rodnim ulogama, važnost podrške porodice u odrastanju jednog autentičnog i krhkog bića, ova predstava vraća nadu koju smo davno izgubili i uverava nas, bar na trenutak, da će sa svetom ipak, biti sve uredu.

Novi Sad, 15.maj 2024.

 

Žiri:

Zdenka Lacina Pitlik, predsednica

Marija Radovanov

Sonja Petrović

 

Olga Vujović, pozorišna kritičarka iz Hrvatske, koja je pratila 3. Novosadske pozorišne igre, piše o našem festivalu post festum. Vujović, inače, piše kritike za www.kritikaz.com i na portalima wish.hr i virovitica.net. Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. 

Frida, zmajevi i Sizif u hotelu

Svaki festival predstavlja nadmetanje i druženje, usporedbe i blagonaklonost pa je takav, po mojem mišljenju, bio i Treći međunarodni festival profesionalnih pozorišta za decu i mlade „Novosadske pozorišne igre“ koji se od 8- 15. 5. 2024. održao u Pozorištu mladih u Novom Sadu. Selektor i direktor Festivala bio je glumac i v.d. direktor Pozorišta mladih Novi Sad Aleksandar Ćurčić, a takmičarski program, koji se sastojao od deset predstava, nastao je (kako je uobičajeno) kombina- cijom ponuđenih predstava, mogućnošću njihova nastupa u danom vremenu i osobnog ukusa selektora (festival je, piše Ćurčić, „spona između različitih kultura i zemalja, različitih ideja, emocija i perspektiva“).

U prve dvije večeri su izvedene „dnevničke“ predstave: plesno-dramska predstava „Dnevnik Anne Frank“ u režiji Renate Vidič i produkciji Kazališta Koper (Slovenija) i „Tajni dnevnik Adriana Molea“ Sue Townsend u režiji Tanje Mandić Rigonat i produkciji Kazališta „Boško Buha“ Beograd (Srbija).

Iako smještene u različite ambijente i drugačije okruženje, predstave govore o nevoljama tinejdžera: Anne s još sedmero ljudi živi sakrivena u neudobnom malom stanu i u neprestanom strahu da ih zbog rasnog zakona o Židovima ne deportiraju u koncentracijski logor, dok Adrian živi s roditeljima koji se svađajum a njega more mladenački problemi, poput neuzvraćene ljubavi, bubuljica na licu i maltretiranja jačega dječaka. Iako je Annin život na rubu egzistencije, ona se zaljubljuje, čita i uči poput djevojčica „vani“ , pa Adrianove nevolje, srećom puno bliže današnjoj djeci, izvedbeno imaju jači učinak od Anninih.

Predstava „Mala Frida“ dramaturginje Jelene Kovačić i redateljice Anice Tomić u produkciji Gradskog kazališta „Žar ptica“ Zagreb (Hrvatska) govori o djetinjstvu poznate meksičke slikarice Fride Kahlo i njezinoj „borbi“ da ju njezini vršnjaci, usprkos šepavosti, prihvate kao ravnopravnu partnericu.

„Celovita, skladna, izuzetne likovnosti, nenametljivo emotivna i u svim svojim segmentima odlična“, predstava „Mala Frida“ je jednoglasno nagrađena (Grand prix) kao najbolja predstava u cjelini, a citat je dio obrazloženja žirija u sastavu Zdenka Lacina Pitlik (kostimografkinja), Marija Radovanov (glumica) i Sonja Petrović (redateljica). Nagradom za glumačku bravuru nagrađena je Amanda Prenkaj, jer je uspjela prikazati „spektar kompleksnih emocija i motivacija lika“ i tako osmislila „svoju, autentičnu, slobodnu, razigranu malu Fridu“, a autorice „Male Fride“ Jelena Kovačić i Anica Tomić dobile su Specijalnu na gradu za ideju i koncept.

Odrastanjem i snalaženjem u „vanjskom svijetu“ bavila se predstava „Plišana revolucija“ dramaturga Mateja Sudarića i redatelja Vanje Jovanovića u produkciji Kulturnog centra Osijek (Hrvatska), no iako se bavila pre sudnim problemima iz života adolescenata (17+), komentari mladih kritičara pokazali su nejasnoće u sadržajnom pristupu.

Na temelju Camusovog eseja „Mit o Sizifu“ koji se bavi apsur-dom ljudskog života, autorica i redateljica Veselka Kunčeva je kreirala monodramu „Ja, Sizif“, u produkciji Lutkarskog laboratorija Sofija (Bugarska) u kojoj se kombinacijom glume i lutaka (Specijalna nagrada za dizajn i tehnologiju lutaka Marijeti Golomehovoj) prati Sizifova uzaludna nastojanja.

Nazvana prema srednjovjekovnoj oznaci za nepoznati, opasni teritorij, predstava „Hic sunt dracones“ u režiji Pavela Štaurača i produkciji kazališta „Continuo“ Malovice (Češka) se bavi istraživanjem ženskog tijela, ali i pozicije čovjeka u svijetu, za što je ansambl dobio Nagradu za majstorstvo animacije, a Štaurač Nagradu za najbolju režiju: svakako neobična predstava u kojoj su svi skloni eksperimentu na razini materijala i pokreta; iako nije uvijek sve jasno, svakako je impresivno i pamtljivo.

Multimedijalni projekt Davida Zuazole „Grad svjetlosti“ zaustavio se u Pozorištu za decu i mlade Kragujevac (Srbija), pa je priča o vedutama i povijesti Kragujevca raznježila pub- liku, a nadrealna priča ispunjena mađioničarskim trikovima, akrobacijama, čudnim likovima i lutkama u predstavi „Hotel“ Ljubomira Želeva (Specijalna nagrada za raznovrsni glumački izraz), u produkciji Državnog kazališta lutaka Stara Zagora (Bugarska) nije ništa poručila, ali je sve poprilično zapanjila. Predstava koja je isprepadala mališane grmljavinom, mrakom i čudnom pričom bila je „Crvenkapica“ Luane Gramegna u produkciji „Zaches“ Teatro Firenze (Italija), a predstava koja nije trebala biti ni u konkurenciji, ni u zgradi (idealna bi bila kao ulično kazalište), bila je „Klaun i njegova djeca“ Ženi Pašove i Petra Pašova u produkciji Kazališta „Atelje 313“ Sofija (Bugarska).

Bili su odlični razgovori s mladom publikom, predstavljanje dviju lutkarskih knjiga autorice Livije Kroflin, promocija Master studija lutkarstva AU Novi Sad i odlična predstava iz pratećeg programa „Zločin i kazna“ F.M. Dostojevskog u režiji Emilije Mrdaković i produkciji matičnog Pozorišta mladih Novi Sad (Srbija), ali to je „neka druga priča“.

Veselim se četvrtim Novosadskim pozorišnim igrama.

Olga Vujović

Fotografija iz predstave: Milana Milovanov

Portal "Before After" donosi prikaz upravo završenih 3. Novosadskih pozorišnih igara. Iz pera Emilije Kvočka, pod naslovom "Dostojevski i Kami - realizam i egzistencijalizam lutkarstva" podsećamo se najblistavijih trenutaka ovogodišnjeg festivala. 

 

Portal "Hoću u pozorište" donosi osvrt na pobedničku predstavu festivala "Mala  Frida". Tekst pod naslovom "Da li devojčice mogu da igraju fudbal" referiše se na plemenitu poruku predstave o važnosti rušenja svih predrasuda, pa i onih najbanalnijih koje utiču na teskobnost života u našim društvima. 

Naslovna fotografija: Milana MIlovanov